Divlje plivanje (naročito u ovo doba godine) neupućenima može izgledati kao bizarna aktivnost – na kraju krajeva, skidanje slojeva i uranjanje u ledeno hladnu vodu više zvuči kao užasno čistilište nego kao radosna potraga. Ipak, sve više nas uvlači prste u ovaj ekstremni sport. Dakle, u čemu je žalba?
Kolin Hil je specijalista za plivanje u hladnoj vodi sa sedištem u Ulsvoteru, u okrugu jezera. Bio je svetski šampion u zimskom/lednom plivanju i UK u starosnoj grupi na 450 metara, a 2020. je bio treći na Svetskom prvenstvu u zimskom plivanju na 1 km u Sloveniji.
„Zimskim plivanjem se bavim više od jedne decenije i mislim da je najljubaznija stvar koju su me ljudi zvali u prošlosti verovatno bila „malo ekscentrična“, kaže on. „Ali sada, hladna voda i zimsko plivanje dobijaju na popularnosti, kako zbog potrebe ljudi koji žele da izađu tamo i osećaju se živi tokom izolacije, tako i zbog mentalnog zdravlja. Kada plivate zimi, svesni ste svih svojih čula.’
Hil, koji je trener plivanja na otvorenom Друго место , Jezero kaže da efekat endorfina koji dobijete od divljeg plivanja nije kao ništa drugo.
„Postoji toliko kratkoročnih prednosti, od zujanja koje dobijete kada izađete iz vode, do trnaca koje vas mogu zadržati čak i kada stignete u svoju kancelariju“, kaže on.
Naravno, sjedinjenje sa prirodom takođe igra veliku ulogu u osećaju dobrobiti plivačkog iskustva.
„Veza sa prirodom i sloboda samo plivanja u otvorenoj vodi je blaženstvo“, kaže Laura Bell, entuzijasta divljeg plivanja i osnivač Zest Life . „Nema kraja staze, nema hlora, nema drugih plivača oko vas – mnogo je opuštajuće. Možda nećete biti dugo u vodi [zbog hladnoće], ali se sigurno osećate smirenije.
Dobro dokumentovane fizičke prednosti plivanja u hladnoj vodi uključuju povećan metabolizam, poboljšanu cirkulaciju i ojačan imuni sistem – nešto što je od velike važnosti u trenutnoj klimi.
„Redovni plivači u hladnoj vodi kažu da se manje prehlade, što izgleda kontraintuitivno, ali vaše telo dobija trzaj kada uđete u hladnu vodu, što pokreće vaš imuni sistem“, objašnjava Hil.
Naravno, plivanje u hladnoj vodi ne prolazi bez rizika. „Plivanje u divljim i otvorenim vodama postalo je još popularnije poslednjih godina, posebno sada sa ograničenjima zatvaranja bazena i kupališta tokom većeg dela 2020. godine“, kaže Gabi Simonds, menadžer za obrazovanje o bezbednosti vode RNLI. „Sa svojim prednostima za fizičko i mentalno zdravlje koje mnogi zagovaraju, RNLI želi da osigura da svi uživaju u bezbednom učešću, posebno u hladnijim zimskim mesecima.“
Simonds kaže da je temperatura vode jedan od najvećih rizika plivanja na otvorenom.
„Ovo može izazvati šok hladne vode u prvih nekoliko minuta uranjanja, ali i dovesti do neuspeha u plivanju i hipotermije što duže ostanete u njoj“, kaže ona. „Uticaj na telo pri ulasku u vodu ispod 15°C često se može potceniti.
„Temperatura vazduha i vode je važna kada razmišljate o kupanju u hladnoj vodi ili plivanju u otvorenoj vodi. Što je temperatura vode i vazduha hladnija, brže ćete se posle ohladiti. Dakle, što je hladnije, manje vremena treba da provedete u vodi. Ne postoji utvrđeni vodič o dužini vremena u kome treba da ostanete, to zaista zavisi od vašeg tela. Od vitalnog je značaja da postepeno povećavate svoje vreme u vodi.’
Da bi smanjio rizike, Simmonds nudi sledeće savete:
„Uverite se da vam je toplo pre nego što uđete u vodu, nemojte odugovlačiti sa dobrodošlicom plivajući/uraneći predugo, znajte svoje granice i polako se aklimatizujte“, kaže ona. „Nosite zaštitno odelo za dodatni sloj topline i uzgona, i osušite se i obucite se odmah po izlasku – haljina za presvlačenje može biti veoma korisna, kao i da vas čeka lepo toplo piće.“
Postoje i drugi važni koraci koje možete preduzeti da biste bili sigurni da ostanete bezbedni u otvorenoj vodi. Evo najboljih saveta RNLI: