Kako smršaviti pažljivom prehranom

Pažljiva prehrana učinkovit je pristup mršavljenju jer uključuje angažiranje mozga i razmišljanje o hrani dok je jedete. Evo kako vam može pomoći da svoje prehrambene navike držite pod kontrolom.

Mnogi od nas mogu neko vrijeme slijediti dijetu ili plan mršavljenja prije nego što se počnu osjećati ograničeno. Zatim se vraćamo svojim starim prehrambenim navikama, koje često uključuju prejedanje kada smo pod stresom ili jedemo isključivo radi uživanja, a ne zbog gladi. Pažljiva prehrana koristan je način da spriječite prejedanje, a gotovo sigurno će poboljšati vaš odnos s hranom.

Mindfulness je praksa koja dolazi iz drevne meditacije, a nedavno ju je u modernom smislu otkrio Jon Kabat-Zim, koji je sedamdesetih osnovao Kliniku za smanjenje stresa na Sveučilištu Massachusetts. U novije vrijeme, kognitivnu terapiju utemeljenu na svjesnosti (MBCT) su devedesetih godina prošlog stoljeća razvili profesori Mark Williams, John Teasdale i Zindel Seagal, s ciljem pomoći onima koji pate od depresije.

Objašnjenje svjesnosti

Pažnja znači biti u sadašnjem trenutku. Radi se o isključivanju negativnog samogovora i unutarnjeg brbljanja koji vas mogu sputati, te izbjegavanju iskušenja da se zadržavate na prošlosti ili brinete o budućnosti. Pojednostavljeno, radi se o fokusiranju na to kako stvari izgledaju, osjećaju se i mirišu u sadašnjem trenutku.

Kada je u pitanju hrana, svjesnost može biti učinkovit način kontrole količine koju jedete. Umjesto da brzo progutate hranu, jer vas ometaju druge misli ili ne razmišljate o hrani koju jedete, svjesno jedenje znači uživati ​​u svakom zalogaju i biti svjestan kakvog je okusa i kada vaše tijelo počinje osjećati se punim.

Morate se usredotočiti na hranu ispred sebe. Mnogi od nas vode užurban život i uzimaju grickalice i obroke kad god mogu, često ispred ekrana računala na poslu ili dok gledamo TV. Jedenje postaje gotovo sekundarno u odnosu na zadatak na koji se usredotočite ili program koji gledate. Kako ste manje svjesni što jedete, jer vas ometa nešto drugo, manje je vjerojatno da ćete razmišljati o tome osjećate li se siti ili ne i vjerojatnije je da ćete odsutno pojesti sve na tanjur, samo zato što je ispred tebe.

Jesti kada ste zauzeti najbolje je izbjegavati, jer ćete u žurbi progutati hranu, bez obzira na to trebate li sve. Pokušajte jesti kada niste zauzeti i bez uključenog TV-a. To će vam dati priliku da se usredotočite na hranu koju jedete. Zapitajte se kakvog je okusa svaki zalogaj, polako žvačite i razmislite o teksturi hrane.

Misliti unaprijed

Praksa svjesnog jedenja također se može primijeniti prije nego što uopće počnete stavljati hranu na tanjur. Dobro razmislite prije nego što stavite hranu na tanjur. Zapitajte se koliko ste gladni i koliko vam je potrebno. Ako ste osoba koja jede sve na svom tanjuru, jer mrzite bacati hranu, razmislite o korištenju manjeg tanjura ako niste previše gladni.

I prije nego što stavite hranu na tanjur jer je doručak ili ručak, provjerite svoje tijelo. Nemojte jesti samo iz navike, ili zato što je vrijeme ručka. Zapitajte se jeste li istinski gladni.

Mnogi od nas mogu imati složene probleme s hranom i često se mogu osloniti na nju za samoliječenje, za utjehu, kada smo pod stresom. Ili je ponekad primamljivo prejesti se kad imamo nešto za slaviti. Ili možemo koristiti hranu da nam pomogne da se opustimo. Možda u to vrijeme uživamo, ali poslije se lako osjećamo krivim. Ako uživate u udobnosti i oslanjate se na hranu koja će vam pomoći da se nosite sa stresom, umjesto toga možete isprobati neke tehnike meditacije koje će vas smiriti.

Meditacija svjesnosti sada je cijenjena od strane medicinske struke jer djeluje. Razne studije su dokazale njegovu učinkovitost. U jednoj američkoj studiji, sudionici koji su se prijavili za osmotjednu skupinu za smanjenje stresa temeljenu na svjesnosti imali su znatno manje stresa i tjeskobe od svojih kolega. Slično, korišten je kao tretman za one s depresijom koja se ponavlja i dokazano je da smanjuje stopu recidiva do 50 posto.

Kako prakticirati meditaciju svjesnosti

Pronađite mirnu sobu ili prostor u kojem vas neće ometati. Ili ga možete isprobati kada idete u šetnju ili čak trčanje, ali pokušajte vježbati u mirnom području, poput parka daleko od bučnog prometa. Zapamtite da se radi o tome da ste u trenutku, pa pogledajte oko sebe. Primijetite svoju okolinu i usredotočite se isključivo na ono što vidite, čujete i mirišete te na svoje disanje. Druga mogućnost je da radite oko cijelog tijela, počevši od gornjeg dijela tijela i idete prema dolje. Počnite s ramenima; napnite ih i opustite, podižući ih gore-dolje, uz šest udisaja i šest izdaha. Učinite isto s ostalim mišićima u tijelu, spuštajući se do stopala. Dok se koncentrirate na napinjanje i opuštanje te udisaj i izdah, moći ćete isključiti druge misli. Potrebna je praksa, ali probajte i vidjet ćete da djeluje.