Kako tjelovježbom pobijediti stres (i ne pretjerivati)

David Wiener, stručnjak za obuku u aplikaciji za treniranje fitnessa i načina života temeljenu na umjetnoj inteligenciji Freeletics objašnjava kako tjelovježba može ublažiti stres, ali i otkriva kako osigurati da ne pretjerujete.

Mnogi ljudi vježbaju kako bi smanjili stres. Zašto je učinkovit s mentalnog i fizičkog stajališta?

Bilo koji oblik tjelesne aktivnosti nevjerojatan je način za ublažavanje stresa. Tjelesna aktivnost ne samo da povećava sposobnost našeg tijela da koristi kisik, već može poboljšati i protok krvi. Kao što vjerojatno već znate, tjelovježba oslobađa hormone poput endorfina i serotonina u mozak.

Nadalje, tjelovježba vam također može pružiti ometanje, odvratiti vaš um od stresa na poslu, svakodnevnih zadataka i drugih problema s kojima se možda susrećete. Iako ne rješava izravno problem, vježba može pružiti jasnoću i omogućiti racionalniji način razmišljanja.

Dok neki ljudi doživljavaju neposrednu euforiju nakon vježbanja, drugi je mogu osjetiti tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Prednosti vježbi (mentalnih i fizičkih) izgrađuju se pridržavanjem dosljedne rutine.

Zašto ako vježbate dulje od 60 minuta, možda zapravo stavljate tijelo pod veći stres?

Pokazalo se da se hormon kortizol, inače poznat kao hormon stresa, povećava ako pretjerano vježbate i previše naprežete svoje tijelo. Stres je često povezan s mentalnim procesom; međutim, skloni smo zanemariti učinak koji može imati na naše tijelo fizički. Previše vježbanja ili ne izvođenje istezanja ili hlađenja kada vježbate može uzrokovati niz fizičkih naprezanja na našim mišićima, uključujući suze ili prebrzo vježbanje nakon ozljede.

Može se pokazati da vježbanje visokog intenziteta više od 60 minuta dnevno utječe na razinu krvi i neurotransmitera koji mogu dovesti do osjećaja stresa, depresije i kroničnog umora. Dakle, držite se između 30 – 60 minuta vježbanja 5 puta tjedno kako biste dobili potrebne prednosti i omogućili svom tijelu da se oporavi.

Je li u redu vježbati svaki dan manje od sat vremena i ne stavljati svoje tijelo pod fizički stres?

Sasvim je u redu vježbati manje od sat vremena svaki dan, ovisno o treningu koji odaberete. Neke vježbe poput HIIT treninga mogu biti korisnije u kraćim naletima. Zdrav stres kojemu se vaše tijelo podvrgava tijekom HIIT sesija pokreće autofagiju, što je jednostavno proces kroz koji vaše tijelo prolazi kako bi očistilo oštećene stanice i regeneriralo novije, zdravije stanice kako bi pomoglo tijelu da postigne optimalno zdravlje, kao i da djeluje protiv starenja.

NHS preporučuje vježbanje između 15-30 minuta svaki dan ili 150 minuta tjedno. Vrlo je korisno pomiješati svoju tjednu rutinu, prebacivanjem između vježbi visokog intenziteta poput HIIT-a koje mogu trajati 15-30 minuta i vježbi niskog intenziteta poput dugih šetnji i vožnje bicikla.

Koji su najbolji oblici vježbanja za smanjenje stresa?

Dok sve vrste tjelovježbe pomažu u smanjenju stresa, aerobna vježba se smatra najkorisnijom. Vježbe poput vožnje bicikla, hodanja, trčanja, trčanja ili plivanja imaju nevjerojatan učinak na vaše tijelo i um.

Vježbanje vani također može pomoći u ublažavanju stresa. Svjež zrak čini čuda za um. Mnogo je ugodnije od vježbanja u zagušljivoj prostoriji, a svježi kisik potiče oslobađanje hormona sreće i jača vaš imunološki sustav. Promjena krajolika također znači da vaši treninzi nikada ne moraju biti dosadni ili ponavljajući kada možete birati različita mjesta vani.

Fitnes aplikacije poput Freeletics pružiti vam organiziranu fitness rutinu koja se uklapa u vaš život, kao i audio tečajeve koji će vam pomoći u prevladavanju stresa, tjeskobe i osjećaja preplavljenosti. Uz sve potrebne alate, Freeletics će vam omogućiti da ostvarite svoj puni potencijal.